Живана
11-05-08, 15:49
BORBA ZA EGZISTENCIJU ŽENA NA KiM
13. mart 2008.
Od dolaska međunarodne misije UNMIK na Kosovu i Metohiju 1999. godine najveći deo srpskog stanovniÅ¡tva je raseljen van Pokrajine, a oni koji su ostali svakodnevno moraju da se bore za golu egzistenciju. U najtežoj situaciji su oni, koji žive u eklavama. Bez slobode kretanja i zaposlenja u izuzetno teÅ¡kim uslovima za život, ipak iznalaze načine da prežive. O borbi za egzistenciju žena iz Lapljeg sela, kod Gračanice, u centralnom delu Kosmeta, za Međunarodni radio Srbija, govori predsednica udruženja žena ''Avenija'' Gordana Đorić. Sa njom je razgovarala naÅ¡a novinarka Biljana BlanuÅ¡a.
Iako žive u uslovima nedostojnim čoveka, gotovo nezamislivim u dvadeset prvom veku, žene u srpskim eklavama se ne predaju, naglasila je Đorić. Prema njenim rečima, žene su se udružile, kako bi zajedničkim snagama započele posao, jer žele da rade i tako daju doprinos povećanju kućnog budžeta. Ideja se razvijala dve godine, ali je do realizacije doÅ¡lo tek nedavno. Naime, pre mesec dana pokrenuta je radionica, gde se žene obučavaju da tkaju i Å¡iju, u cilju izrade tekstilnih predmeta.
Žene su angažovane na izradi veoma kvalitetnih odevnih predmeta i stvari za kuću, sa etno motivima, za koje, kako je istakla Đorić, već postoji veliko interesovanje. Takođe, u radionici će uskoro krenuti proizvodnja posteljine i uniformi za domove zdravlja i bolnice, a već su ugovorene i isporuke firmama iz centralne Srbije.
Za sada je tim programom obuhvaćeno dvadesetak žena, ali je u planu da se u posao uključuju i nove radnice. Đorić je naglasila da je ostvarena saradnja sa predstavnicima Etnografskog muzeja iz Pirota, čiji je stručnjak za tkanje Karolina Stefanović obučavala žene sa Kosova. Međutim, zanimljivo je da je ona, impresionirana entuzijazmom i voljom ljudi da opstanu na tim područjima, izrazila želju da im se i sama pridruži.
Đorić je izrazila očekivanje da će Udruženje žena ''Avenija'' dobiti pomoć i od Vlade Srbije. Neki od ministara su već posetili radionicu i obećali finansijsku pomoć, koja je neophodna za proÅ¡irenje asortimana i plasman proizvoda.
http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=7269&Itemid=148
SA DRUGOG SABORA ŽENA SA KOSOVA I METOHIJE
9. maj 2008.
Žene sa Kosova i Metohije odlučne su u zahtevu očuvanja celovitosti Republike Srbije i protiv su formiranja lažne nezavisne države u srcu Srbije i krÅ¡enju Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, zaključeno je na drugom Saboru žena sa Kosmeta održanog 05. aprila u Beogradu.
Sa skupa je poslata poruka svim organizacijama žena u svetu da teror i pogrom srpskog i drugog življa na Kosovu i dalje traje, i da je povratak nasiljem proteranih i posle devet godina nemoguć. Oslobađajuća presuda RamuÅ¡u Haradinaju u HaÅ¡kom tribunalu predstavlja nezapamćen skandal u međunarodnom pravu, kaže se u zaključcima i apeluje na viÅ¡e instance HaÅ¡kog tribunala da poniÅ¡te ovu odluku.
Od sadaÅ¡njih i budućih vlasti Srbije zahteva se primena odgovarajućih mera prema državama koje su priznale nezavisnost Kosova, odnosno bolja i veća saradnja sa prijateljskim državama i srpskom dijasporom. Užasnute smo objavljenom informacijom o zastraÅ¡ujućim zločinima OVK 1999. Godine nad Srbima, Romima i drugim etničkim zajednicama, a koriÅ¡ćenim u operacijama krijumčarenja organa, objavljenih u knjizi bivÅ¡e glavne tužiteljke HaÅ¡kog tribunala Karle del Ponte „Lov, ja i ratni zločinci“. Od državnih i međunarodnih institucija tražimo da preduzmu hitne mere u pronalaženju i oslobađanju kidnapovanih Srba i drugih nealbanaca i ubrzanoj primopredaji zemnih ostataka porodicama, stoji u zaključcima i zahtevima sa drugog Sabora žena sa Kosova i Metohije.
U zaključcima se posebno ukazuje na težak položaj i životne probleme raseljenih žena i od državnih organa zahteva:
1. Obezbeđivanje elementarnih ljudskih prava: pravo na rad, osnivanje porodice, rađanje i Å¡kolovanje dece,
2. Potpunu socijalizaciju i integraciju za žene koje ne mogu da se vrate na svoja ognjiÅ¡ta kako ne bi bile građani drugog reda u svojoj državi,
3. Da se u predÅ¡kolskim i Å¡kolskim obrazovnim institucijama zaÅ¡tite deca čiji su roditelji prognani sa Kosmeta od degradacije u odnosu na drugu decu rođenu u ovim sredinama,
4. Da se pri Ministarstvu za KiM formira Fond za nadarenu decu sa Kosmeta,
5. Bolju saradnju udruženja žena sa Kosmeta sa državnim organima odgovornim za njihova pitanja,
6. Da se u cilju smanjenja troÅ¡kova države, formiraju zavičajne kuće pa i Kosovsko-metohijska u koju bi se smestila sva udruženja.
http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=10837&Itemid=148
13. mart 2008.
Od dolaska međunarodne misije UNMIK na Kosovu i Metohiju 1999. godine najveći deo srpskog stanovniÅ¡tva je raseljen van Pokrajine, a oni koji su ostali svakodnevno moraju da se bore za golu egzistenciju. U najtežoj situaciji su oni, koji žive u eklavama. Bez slobode kretanja i zaposlenja u izuzetno teÅ¡kim uslovima za život, ipak iznalaze načine da prežive. O borbi za egzistenciju žena iz Lapljeg sela, kod Gračanice, u centralnom delu Kosmeta, za Međunarodni radio Srbija, govori predsednica udruženja žena ''Avenija'' Gordana Đorić. Sa njom je razgovarala naÅ¡a novinarka Biljana BlanuÅ¡a.
Iako žive u uslovima nedostojnim čoveka, gotovo nezamislivim u dvadeset prvom veku, žene u srpskim eklavama se ne predaju, naglasila je Đorić. Prema njenim rečima, žene su se udružile, kako bi zajedničkim snagama započele posao, jer žele da rade i tako daju doprinos povećanju kućnog budžeta. Ideja se razvijala dve godine, ali je do realizacije doÅ¡lo tek nedavno. Naime, pre mesec dana pokrenuta je radionica, gde se žene obučavaju da tkaju i Å¡iju, u cilju izrade tekstilnih predmeta.
Žene su angažovane na izradi veoma kvalitetnih odevnih predmeta i stvari za kuću, sa etno motivima, za koje, kako je istakla Đorić, već postoji veliko interesovanje. Takođe, u radionici će uskoro krenuti proizvodnja posteljine i uniformi za domove zdravlja i bolnice, a već su ugovorene i isporuke firmama iz centralne Srbije.
Za sada je tim programom obuhvaćeno dvadesetak žena, ali je u planu da se u posao uključuju i nove radnice. Đorić je naglasila da je ostvarena saradnja sa predstavnicima Etnografskog muzeja iz Pirota, čiji je stručnjak za tkanje Karolina Stefanović obučavala žene sa Kosova. Međutim, zanimljivo je da je ona, impresionirana entuzijazmom i voljom ljudi da opstanu na tim područjima, izrazila želju da im se i sama pridruži.
Đorić je izrazila očekivanje da će Udruženje žena ''Avenija'' dobiti pomoć i od Vlade Srbije. Neki od ministara su već posetili radionicu i obećali finansijsku pomoć, koja je neophodna za proÅ¡irenje asortimana i plasman proizvoda.
http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=7269&Itemid=148
SA DRUGOG SABORA ŽENA SA KOSOVA I METOHIJE
9. maj 2008.
Žene sa Kosova i Metohije odlučne su u zahtevu očuvanja celovitosti Republike Srbije i protiv su formiranja lažne nezavisne države u srcu Srbije i krÅ¡enju Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, zaključeno je na drugom Saboru žena sa Kosmeta održanog 05. aprila u Beogradu.
Sa skupa je poslata poruka svim organizacijama žena u svetu da teror i pogrom srpskog i drugog življa na Kosovu i dalje traje, i da je povratak nasiljem proteranih i posle devet godina nemoguć. Oslobađajuća presuda RamuÅ¡u Haradinaju u HaÅ¡kom tribunalu predstavlja nezapamćen skandal u međunarodnom pravu, kaže se u zaključcima i apeluje na viÅ¡e instance HaÅ¡kog tribunala da poniÅ¡te ovu odluku.
Od sadaÅ¡njih i budućih vlasti Srbije zahteva se primena odgovarajućih mera prema državama koje su priznale nezavisnost Kosova, odnosno bolja i veća saradnja sa prijateljskim državama i srpskom dijasporom. Užasnute smo objavljenom informacijom o zastraÅ¡ujućim zločinima OVK 1999. Godine nad Srbima, Romima i drugim etničkim zajednicama, a koriÅ¡ćenim u operacijama krijumčarenja organa, objavljenih u knjizi bivÅ¡e glavne tužiteljke HaÅ¡kog tribunala Karle del Ponte „Lov, ja i ratni zločinci“. Od državnih i međunarodnih institucija tražimo da preduzmu hitne mere u pronalaženju i oslobađanju kidnapovanih Srba i drugih nealbanaca i ubrzanoj primopredaji zemnih ostataka porodicama, stoji u zaključcima i zahtevima sa drugog Sabora žena sa Kosova i Metohije.
U zaključcima se posebno ukazuje na težak položaj i životne probleme raseljenih žena i od državnih organa zahteva:
1. Obezbeđivanje elementarnih ljudskih prava: pravo na rad, osnivanje porodice, rađanje i Å¡kolovanje dece,
2. Potpunu socijalizaciju i integraciju za žene koje ne mogu da se vrate na svoja ognjiÅ¡ta kako ne bi bile građani drugog reda u svojoj državi,
3. Da se u predÅ¡kolskim i Å¡kolskim obrazovnim institucijama zaÅ¡tite deca čiji su roditelji prognani sa Kosmeta od degradacije u odnosu na drugu decu rođenu u ovim sredinama,
4. Da se pri Ministarstvu za KiM formira Fond za nadarenu decu sa Kosmeta,
5. Bolju saradnju udruženja žena sa Kosmeta sa državnim organima odgovornim za njihova pitanja,
6. Da se u cilju smanjenja troÅ¡kova države, formiraju zavičajne kuće pa i Kosovsko-metohijska u koju bi se smestila sva udruženja.
http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=10837&Itemid=148