Скинета
02-04-08, 23:41
Razjašnjen nastanak poznatog plakata
Dragoslav Stojanović je plakat „Majko Srbijo, pomozi!†izradio po fotografiji koju je snimio ljotićevski komandant MiloÅ¡ Vojinović Lautner
Poznati plakat „Majko Srbijo, pomozi!â€Â, autora Dragoslava Stojanovića, karikaturiste i jednog od osnivača lista „OÅ¡iÅ¡ani ježâ€Â, streljanog 1945. godine, nastao je na osnovu fotografije koju je snimio ljotićevski komandant MiloÅ¡ Vojinović Lautner.
Ovo saznanje dugujemo kolegi Đorđu Pilčeviću, ranijem dopisniku „Politike†iz Užica, danas penzioneru koji nije utulio svoju novinarsku strast. Zahvaljujući tome konačno je osvetljen nastanak plakata koji je možda i presudno uticao na Stojanovićev tragični kraj, o čemu smo pisali početkom februara, povodom rehabilitacije ovog stvaraoca.
Takva pretpostavka izneta je i u reÅ¡enju o rehabilitaciji, svakako i zato Å¡to je prilikom isključenja Stojanovića iz umetničkog udruženja, na sednici ULUS-a, 17. februara 1945. godine, navedeno da je on „odmah po dolasku iz zarobljeniÅ¡tva aktivno sarađivao na polju propagande sa nemačkim faÅ¡ističkim okupatorom i domaćim izdajnicima. Radio je plakate političkog karakteraâ€Â.
Stojanović je bio oteran u nacistički logor u Nirnbergu, ali je sa grupom zarobljenika uspeo da se vrati u okupiranu Srbiju 1942. godine, posle čega je u listu „Novo vreme†objavljivao politički neutralne karikature i crteže.
Ovo glasilo vlade Milana Nedića izveÅ¡tavalo je u aprilu 1942. i o tragičnom talasu srpskih izbeglica koje su pod naletom zloglasne ustaÅ¡ke „Crne legije†Jure Francetića morale da beže iz istočne Bosne. U zločinačkom piru ustaÅ¡e su poklale oko 4.000 Srba od Vlasenice do Skelana, a 20.000 izbeglih prihvaćeno je na drugoj obali Drine, u Račanskom srezu u Srbiji. NajviÅ¡e ih je bilo u Bajinoj BaÅ¡ti.
U akciji zbrinjavanja izbeglica učestvovao je i ljotićevski Deseti dobrovoljački odred pod komandom MiloÅ¡a Vojinovića Lautnera.
PiÅ¡ući o tim događajima, „Novo vreme†je objavilo i potresnu fotografiju žene koja se spasla ustaÅ¡kog noža, a njen vapijući pogled pretočen je u potpis ispod snimka – „Majko Srbijo, pomozi!â€Â.
Đorđe Pilčević kaže da je uz fotografiju uporedo objavljena i napomena da se ne zna njen autor. Po tom motivu Dragoslav Stojanović je uskoro sačinio plakat kojim je Nedićeva vlada, njen Komesarijat za izbeglice, pozivao građane Srbije da pomognu svojoj braći u nevolji s druge obale reke Drine. Kolega Pilčević nam je poslao kopiju originalnog snimka koji je onovremeno sačinio MiloÅ¡ Vojinović i objasnio kako se ova fotografija naÅ¡la u njegovoj ličnoj arhivi.
Boraveći u Čačku pre dvadesetak godina, Pilčević je posetio oca Platona Milojevića, igumana i stareÅ¡inu manastira Rača kod Bajine BaÅ¡te od 1939. do 1949. godine, kome Srbija ostaje večno dužna jer je tokom Drugog svetskog rata sačuvao Miroslavljevo jevanđelje, zakopano ispod kamenih ploča oltara manastirske crkve.
Tokom razgovora, otac Platon je kolegi Pilčeviću pokazao i poklonio fotografiju žene izbeglice objavljenu u „Novom vremenu†1942. godine. Snimak mu je, kako je objasnio, dao ljotićevski komandant MiloÅ¡ Vojinović Lautner, koji je povremeno dolazio u manastir Raču.
Na fotografiji je napisano: „Snimio M. Vojinovićâ€Â, tako da je enigma o njenom autoru konačno rasvetljena. Nažalost, otac Platon nije mogao da saopÅ¡ti i ime žene sa snimka, Å¡to ostaje kao jedina nepoznanica u priči o ovom istorijskom dokumentu.
Đorđe Pilčević navodi da je Lautner bio veliki zaljubljenik u fotografiju, zbog čega se nikada nije odvajao od fotoaparata, snimajući pojedine događaje i ličnosti. Njegove filmove je razvijao i izrađivao mu fotografije poznati užički fotograf Ilija Lazić.
Ne treba da čudi opreznost oca Platona Milojevića koji je tek pre dvadeset godina poklonio Lautnerovu fotografiju kolegi Pilčeviću.
MiloÅ¡ Vojinović Lautner je svoje ratovanje u okupiranoj Srbiji obeležio i mnogim zločinima počinjenim u užičkom kraju. Poginuo je 23. septembra 1943. godine u Sečoj Reci kod Kosjerića, u borbi protiv četnika Draže Mihailovića. Tada je bio kapetan i komandant ljotićevskog Četvrtog bataljona Srpskog dobrovoljačkog korpusa.
http://www.fotorola.com/uploads/5fafcf3f21.jpg (http://www.fotorola.com/)
http://www.politika.co.yu/rubrike/Drustvo/Razjashnjen-nastanak-poznatog-plakata.lt.html
Dragoslav Stojanović je plakat „Majko Srbijo, pomozi!†izradio po fotografiji koju je snimio ljotićevski komandant MiloÅ¡ Vojinović Lautner
Poznati plakat „Majko Srbijo, pomozi!â€Â, autora Dragoslava Stojanovića, karikaturiste i jednog od osnivača lista „OÅ¡iÅ¡ani ježâ€Â, streljanog 1945. godine, nastao je na osnovu fotografije koju je snimio ljotićevski komandant MiloÅ¡ Vojinović Lautner.
Ovo saznanje dugujemo kolegi Đorđu Pilčeviću, ranijem dopisniku „Politike†iz Užica, danas penzioneru koji nije utulio svoju novinarsku strast. Zahvaljujući tome konačno je osvetljen nastanak plakata koji je možda i presudno uticao na Stojanovićev tragični kraj, o čemu smo pisali početkom februara, povodom rehabilitacije ovog stvaraoca.
Takva pretpostavka izneta je i u reÅ¡enju o rehabilitaciji, svakako i zato Å¡to je prilikom isključenja Stojanovića iz umetničkog udruženja, na sednici ULUS-a, 17. februara 1945. godine, navedeno da je on „odmah po dolasku iz zarobljeniÅ¡tva aktivno sarađivao na polju propagande sa nemačkim faÅ¡ističkim okupatorom i domaćim izdajnicima. Radio je plakate političkog karakteraâ€Â.
Stojanović je bio oteran u nacistički logor u Nirnbergu, ali je sa grupom zarobljenika uspeo da se vrati u okupiranu Srbiju 1942. godine, posle čega je u listu „Novo vreme†objavljivao politički neutralne karikature i crteže.
Ovo glasilo vlade Milana Nedića izveÅ¡tavalo je u aprilu 1942. i o tragičnom talasu srpskih izbeglica koje su pod naletom zloglasne ustaÅ¡ke „Crne legije†Jure Francetića morale da beže iz istočne Bosne. U zločinačkom piru ustaÅ¡e su poklale oko 4.000 Srba od Vlasenice do Skelana, a 20.000 izbeglih prihvaćeno je na drugoj obali Drine, u Račanskom srezu u Srbiji. NajviÅ¡e ih je bilo u Bajinoj BaÅ¡ti.
U akciji zbrinjavanja izbeglica učestvovao je i ljotićevski Deseti dobrovoljački odred pod komandom MiloÅ¡a Vojinovića Lautnera.
PiÅ¡ući o tim događajima, „Novo vreme†je objavilo i potresnu fotografiju žene koja se spasla ustaÅ¡kog noža, a njen vapijući pogled pretočen je u potpis ispod snimka – „Majko Srbijo, pomozi!â€Â.
Đorđe Pilčević kaže da je uz fotografiju uporedo objavljena i napomena da se ne zna njen autor. Po tom motivu Dragoslav Stojanović je uskoro sačinio plakat kojim je Nedićeva vlada, njen Komesarijat za izbeglice, pozivao građane Srbije da pomognu svojoj braći u nevolji s druge obale reke Drine. Kolega Pilčević nam je poslao kopiju originalnog snimka koji je onovremeno sačinio MiloÅ¡ Vojinović i objasnio kako se ova fotografija naÅ¡la u njegovoj ličnoj arhivi.
Boraveći u Čačku pre dvadesetak godina, Pilčević je posetio oca Platona Milojevića, igumana i stareÅ¡inu manastira Rača kod Bajine BaÅ¡te od 1939. do 1949. godine, kome Srbija ostaje večno dužna jer je tokom Drugog svetskog rata sačuvao Miroslavljevo jevanđelje, zakopano ispod kamenih ploča oltara manastirske crkve.
Tokom razgovora, otac Platon je kolegi Pilčeviću pokazao i poklonio fotografiju žene izbeglice objavljenu u „Novom vremenu†1942. godine. Snimak mu je, kako je objasnio, dao ljotićevski komandant MiloÅ¡ Vojinović Lautner, koji je povremeno dolazio u manastir Raču.
Na fotografiji je napisano: „Snimio M. Vojinovićâ€Â, tako da je enigma o njenom autoru konačno rasvetljena. Nažalost, otac Platon nije mogao da saopÅ¡ti i ime žene sa snimka, Å¡to ostaje kao jedina nepoznanica u priči o ovom istorijskom dokumentu.
Đorđe Pilčević navodi da je Lautner bio veliki zaljubljenik u fotografiju, zbog čega se nikada nije odvajao od fotoaparata, snimajući pojedine događaje i ličnosti. Njegove filmove je razvijao i izrađivao mu fotografije poznati užički fotograf Ilija Lazić.
Ne treba da čudi opreznost oca Platona Milojevića koji je tek pre dvadeset godina poklonio Lautnerovu fotografiju kolegi Pilčeviću.
MiloÅ¡ Vojinović Lautner je svoje ratovanje u okupiranoj Srbiji obeležio i mnogim zločinima počinjenim u užičkom kraju. Poginuo je 23. septembra 1943. godine u Sečoj Reci kod Kosjerića, u borbi protiv četnika Draže Mihailovića. Tada je bio kapetan i komandant ljotićevskog Četvrtog bataljona Srpskog dobrovoljačkog korpusa.
http://www.fotorola.com/uploads/5fafcf3f21.jpg (http://www.fotorola.com/)
http://www.politika.co.yu/rubrike/Drustvo/Razjashnjen-nastanak-poznatog-plakata.lt.html