miletic
16-03-09, 22:14
Teslin jedan dan u Beogradu
nedjelja, 15 mart 2009 22:15 Rajna Popović/Politika
"Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta: da je to djelo jednog Srbina. Živilo srpstvo!", rekao je slavni naučnik prilikom svoje jedine posjete Beogradu
Kustos Bratislav Stojiljković je poput nekog strpljivog policijskog inspektora slagao kockicu po kockicu mozaika koji se zove "Tesla u Beogradu". Dugo je razvrstavao mnogobrojna pisma, pozivnice, listao stare novine poput "Branika" (u zaglavlju piÅ¡e organa Srpske narodne slobodoumne stranke), proučavao čak i red vožnje železničkih vozova iz 1892. godine. Uglavnom, viÅ¡egodiÅ¡njim istraživanjem dokumenata do kojih je mogao da dođe, Stojiljković je rekonstruisao svaki minut od oko tridesetak sati koje je tada već slavni naučnik proveo u srpskoj prestonici.
"Profesor Velike Å¡kole i rektor Beogradskog univerziteta Đorđe Stanojević pozvao je Teslu u Beograd, a pet-Å¡est godina kasnije na naÅ¡im prostorima su sagrađene prve hidrocentrale koje su radile na njegovim patentima, poput Nijagare" podseća Vladimir Jelenković, direktor Muzeja Nikola Tesle.
Ako je među 13 patenata ugrađenih u centralu na čuvenim vodopadima devet bilo Teslinih, ne samo onih vezanih za naizmeničnu struju, već i prenos električne energije na daljinu, jasno je koliki je doprinos Tesle bio u svemu tome.
"Boraveći u Beogradu Tesla je na predavanjima i u različitim susretima zaneseno govorio o svom radu, a rezultat je bilo pet-Å¡est elektrana, podizanih od 1901. godine, pri čemu ne zaboravimo da one poput centrale na Đetinji, kod Užica, prvenca naÅ¡e elektrifikacije, potom ona kod Gamzigrada i danas rade", podseća naÅ¡ sagovornik.
Evropa se u to doba gasifikovala, a Beograd je zaslugom Tesle zasvetleo. Uglavnom, domaćinima je bilo drago Å¡to vide čuvenog Nikolu Teslu, ali i naučniku svetskog glasa je zaigralo srce.
"Ja osjećam mnogo viÅ¡e noÅ¡to mogu da kažem. Stoga Vas molim da jačinu mojih osjećanja ne merite po slabosti mojih riječi. Istrgnut sam iz poslova da amo dođem i joÅ¡ ne mogu da se oslobodim misli i ideja, koje me evo i ovde prate. U meni ima neÅ¡to, Å¡to može biti i obmana, kao Å¡to čeÅ¡će biva kod mladih, oduÅ¡evljenih ljudi, ali ako budem sretan da ostvarim bar neke od mojih ideala – to će biti dobročinstvo za cijelo čovječanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta: da je to djelo jednog Srbima. Živilo srpstvo!"
Ovo je izgovorio Nikola Tesla, kada je izaÅ¡ao iz vagona brzog voza na beogradskoj železničkoj stanici, pred viÅ¡e hiljada razdraganih sunarodnika u sredu 20. maja (po starom kalendaru), odnosno 1. juna 1892. godine. Tesla je posle veoma uspeÅ¡nih predavanja po najvećim evropskim gradovima i posle smrti i sahrane majke i svoje kraće bolesti otiÅ¡ao u BudimpeÅ¡tu. U glavnom gradu Mađarske ga je čekao poziv grada Beograda, Velike Å¡kole i Srpskog inženjerskog druÅ¡tva da dođe u, prvu, posetu srpskoj prestonici i da održi predavanje velikoÅ¡kolskoj omladini.Tesla je ovaj poziv rado prihvatio.
Ugledni gost je odseo u hotelu "Imperijal", koji se tada nalazio na prostoru između nove zgrade Filozofskog fakulteta i Kapetan-MiÅ¡inog zdanja. U hotelskoj knjizi prispelih gostiju 20. maja/1. juna 1892. godine skromno je upisao: Nikola Tesla, elektrotehničar iz PeÅ¡te.
U četvrtak 21. maja/2. juna 1892. godine Tesla je pre podne u pratnji Andre Nikolića, ministra prosvete i crkvenih poslova, primljen kod mladog kralja Aleksandra Obrenovića, Poseta je, mimo uobičajenog protokola, trajala čak ceo jedan čas. Posle podne Tesla je obiÅ¡ao Narodni muzej i kabinete Velike Å¡kole. Tačno u 16 časova pojavio se u prepunoj sali Velike Å¡kole, gde ga je dočekala velikoÅ¡kolska omladina burnim uzvicima: "Živeo! Dobro nam doÅ¡ao."
Tesla je bio oduÅ¡evljen prijemom, pa je između ostalog rekao: "Ali gospodo, nemojte misliti da sam ja, otiÅ¡avÅ¡i sa svog ognjiÅ¡ta, zaboravio na svoj rod i pleme, ne, ja sam ostao Srbin i tamo daleko preko debeloga mora, usled ispitivanja, kojima se bavim."
I tako predavanje, prijem, predavanje, pa banket uveče u Smutekovcu, kraj Beograda gde se nalazila "Vajfertova pivara" na Topčiderskom brdu, danas zgrada Beogradske industrije piva. Na toj gala večeri bili su prisutni svi viđeniji Srbi i Beograđani, njih oko stotinu.
Ali, veče je dostiglo vrhunac tek kada je ustao lekar i pesnik, tada već poprilično star, Jovan Jovanović Zmaj. On je pozdravio milog gosta pesmom "Pozdrav NikoliTesli pre dolaska mu u Beograd", koju je sam izrecitovao. Ganut do suza Tesla mu je, joÅ¡ dok je Zmaj čitao pesmu, priÅ¡ao i poljubio mu ruku.
Veselje je trajalo do pola jedan posle ponoći, kada je Nikola Tesla ustao i oprostivÅ¡i se od prisutnih otiÅ¡ao ispraćen burnim "živeo" i "srećan put". Sutradan 22. maja/3. juna 1892 godine Tesla je brzim vozom, u 5.22 časova, iz Beograda otiÅ¡ao u BudimpeÅ¡tu, a odatle opet u Severnu Ameriku. Tako je proÅ¡ao prvi i jedini dan boravka Nikole Tesle u prestonici Srbije.
Jeste obećao da će doći joÅ¡ koji put, ali…
nedjelja, 15 mart 2009 22:15 Rajna Popović/Politika
"Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta: da je to djelo jednog Srbina. Živilo srpstvo!", rekao je slavni naučnik prilikom svoje jedine posjete Beogradu
Kustos Bratislav Stojiljković je poput nekog strpljivog policijskog inspektora slagao kockicu po kockicu mozaika koji se zove "Tesla u Beogradu". Dugo je razvrstavao mnogobrojna pisma, pozivnice, listao stare novine poput "Branika" (u zaglavlju piÅ¡e organa Srpske narodne slobodoumne stranke), proučavao čak i red vožnje železničkih vozova iz 1892. godine. Uglavnom, viÅ¡egodiÅ¡njim istraživanjem dokumenata do kojih je mogao da dođe, Stojiljković je rekonstruisao svaki minut od oko tridesetak sati koje je tada već slavni naučnik proveo u srpskoj prestonici.
"Profesor Velike Å¡kole i rektor Beogradskog univerziteta Đorđe Stanojević pozvao je Teslu u Beograd, a pet-Å¡est godina kasnije na naÅ¡im prostorima su sagrađene prve hidrocentrale koje su radile na njegovim patentima, poput Nijagare" podseća Vladimir Jelenković, direktor Muzeja Nikola Tesle.
Ako je među 13 patenata ugrađenih u centralu na čuvenim vodopadima devet bilo Teslinih, ne samo onih vezanih za naizmeničnu struju, već i prenos električne energije na daljinu, jasno je koliki je doprinos Tesle bio u svemu tome.
"Boraveći u Beogradu Tesla je na predavanjima i u različitim susretima zaneseno govorio o svom radu, a rezultat je bilo pet-Å¡est elektrana, podizanih od 1901. godine, pri čemu ne zaboravimo da one poput centrale na Đetinji, kod Užica, prvenca naÅ¡e elektrifikacije, potom ona kod Gamzigrada i danas rade", podseća naÅ¡ sagovornik.
Evropa se u to doba gasifikovala, a Beograd je zaslugom Tesle zasvetleo. Uglavnom, domaćinima je bilo drago Å¡to vide čuvenog Nikolu Teslu, ali i naučniku svetskog glasa je zaigralo srce.
"Ja osjećam mnogo viÅ¡e noÅ¡to mogu da kažem. Stoga Vas molim da jačinu mojih osjećanja ne merite po slabosti mojih riječi. Istrgnut sam iz poslova da amo dođem i joÅ¡ ne mogu da se oslobodim misli i ideja, koje me evo i ovde prate. U meni ima neÅ¡to, Å¡to može biti i obmana, kao Å¡to čeÅ¡će biva kod mladih, oduÅ¡evljenih ljudi, ali ako budem sretan da ostvarim bar neke od mojih ideala – to će biti dobročinstvo za cijelo čovječanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta: da je to djelo jednog Srbima. Živilo srpstvo!"
Ovo je izgovorio Nikola Tesla, kada je izaÅ¡ao iz vagona brzog voza na beogradskoj železničkoj stanici, pred viÅ¡e hiljada razdraganih sunarodnika u sredu 20. maja (po starom kalendaru), odnosno 1. juna 1892. godine. Tesla je posle veoma uspeÅ¡nih predavanja po najvećim evropskim gradovima i posle smrti i sahrane majke i svoje kraće bolesti otiÅ¡ao u BudimpeÅ¡tu. U glavnom gradu Mađarske ga je čekao poziv grada Beograda, Velike Å¡kole i Srpskog inženjerskog druÅ¡tva da dođe u, prvu, posetu srpskoj prestonici i da održi predavanje velikoÅ¡kolskoj omladini.Tesla je ovaj poziv rado prihvatio.
Ugledni gost je odseo u hotelu "Imperijal", koji se tada nalazio na prostoru između nove zgrade Filozofskog fakulteta i Kapetan-MiÅ¡inog zdanja. U hotelskoj knjizi prispelih gostiju 20. maja/1. juna 1892. godine skromno je upisao: Nikola Tesla, elektrotehničar iz PeÅ¡te.
U četvrtak 21. maja/2. juna 1892. godine Tesla je pre podne u pratnji Andre Nikolića, ministra prosvete i crkvenih poslova, primljen kod mladog kralja Aleksandra Obrenovića, Poseta je, mimo uobičajenog protokola, trajala čak ceo jedan čas. Posle podne Tesla je obiÅ¡ao Narodni muzej i kabinete Velike Å¡kole. Tačno u 16 časova pojavio se u prepunoj sali Velike Å¡kole, gde ga je dočekala velikoÅ¡kolska omladina burnim uzvicima: "Živeo! Dobro nam doÅ¡ao."
Tesla je bio oduÅ¡evljen prijemom, pa je između ostalog rekao: "Ali gospodo, nemojte misliti da sam ja, otiÅ¡avÅ¡i sa svog ognjiÅ¡ta, zaboravio na svoj rod i pleme, ne, ja sam ostao Srbin i tamo daleko preko debeloga mora, usled ispitivanja, kojima se bavim."
I tako predavanje, prijem, predavanje, pa banket uveče u Smutekovcu, kraj Beograda gde se nalazila "Vajfertova pivara" na Topčiderskom brdu, danas zgrada Beogradske industrije piva. Na toj gala večeri bili su prisutni svi viđeniji Srbi i Beograđani, njih oko stotinu.
Ali, veče je dostiglo vrhunac tek kada je ustao lekar i pesnik, tada već poprilično star, Jovan Jovanović Zmaj. On je pozdravio milog gosta pesmom "Pozdrav NikoliTesli pre dolaska mu u Beograd", koju je sam izrecitovao. Ganut do suza Tesla mu je, joÅ¡ dok je Zmaj čitao pesmu, priÅ¡ao i poljubio mu ruku.
Veselje je trajalo do pola jedan posle ponoći, kada je Nikola Tesla ustao i oprostivÅ¡i se od prisutnih otiÅ¡ao ispraćen burnim "živeo" i "srećan put". Sutradan 22. maja/3. juna 1892 godine Tesla je brzim vozom, u 5.22 časova, iz Beograda otiÅ¡ao u BudimpeÅ¡tu, a odatle opet u Severnu Ameriku. Tako je proÅ¡ao prvi i jedini dan boravka Nikole Tesle u prestonici Srbije.
Jeste obećao da će doći joÅ¡ koji put, ali…