Мајор Баук
25-03-08, 08:29
Perović: Nacionalisti neće prezati od daljeg cepanja Srbije (Beta, 21. mart 2008)
Filozof Milenko Perović izjavio je večeras u Kuli "da beogradska nacionalistička elita neće prezati od daljeg cepanja Srbije ni nakon gubitka Kosova".
Perović je na tribini Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Kosovo kao alibi" ocenio da nikoga ne treba da iznenadi ukoliko nakon Kosova novi izgovor za izazivanje sukoba i podela u samoj Srbiji postanu Vojvodine i Sandžak.
"Nakon Kosova će se otvoriti neki novi izgovor. Nije teško zaključiti da će se taj mogući novi izgovor praviti u Vojvodini ili u Sandžaku", rekao je Perović.
On je ocenio da će Srbi na Kosovu "biti ostavljeni na cedilu od strane Beograda, baš kao što su prošli i Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u prošloj deceniji".
Biljana Kovačević Vučo iz Komiteta pravnika za ljudska prava je ocenila da se Srbija nalazi na raskrsnici između proevropskog puta i puta u izolaciju.
Prema njenim rečima, prestojeći izbori će biti neka vrsta referenduma između ta dva puta.
Ona je ocenila da se ljudi u Srbiji "plaše da slobodno razgovaraju o problemu Kosova pošto bi odmah bili proglašeni izdajnicima".
"Kosovo se koristi kao izgovor za napade na ljude koji imaju snage da kažu šta misle o promašenoj poltici koja je dovela do gubitlka Kosova", rekla je Kovačević Vučo.
Novinar nedeljnika "Vreme" Miloš Vasić je ocenio da sadašnji trenutak sa Kosovom "podseća na 1990. i 1991. godinu kada je parola bila da se Beograd i Moskva brane u Kninu".
"Sever Kosova se javlja kao nova Republika Srpska krajina (RSK), iako u enklavama živi mnogo više Srba nego na severu. Isto kao što je Hrvatskoj 75 odsto Srba živelo izvan RSK", ocenio je Vasić.
Večerašnju tribinu u sali Skupštine opštine Kula NDNV je organizovala pod pokroviteljstvom američke fondacije NED.
Moral i etika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu
Konkurs za "tezge"
"Dobri zakoni se stvaraju iz loših običaja. Da bismo mogli biti slobodni, valja nam da budemo robovi zakona." Ove mudre Ciceronove reči trebalo bi stalno da ima na umu svako ko iskreno želi da participira u stvaranju valjane države zadovoljnih građana. Tek kada budemo shvatili da se ovde ne radi o modi, ukusu ili dekoru već o pretpostavkama na kojima se blagostanje uopšte može graditi, biće i šanse da se stvari pokrenu u konstruktivnom smeru.
Establišment Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, nažalost, daleko je od toga da ga zanima bilo kakva konstruktivnost. Marija Kleut i Milenko Perović, dekan i predsednik Saveta ustanove koja bi po prirodi stvari trebalo da bude predvodnik slobodnih i kreativnih društvenih akcija, svako na svoj način, čine sve da kastriraju duh, onemoguće protok ideja i do savršenstva dovedu moduse za zaobilaženje zakona.
Da stvari baš tako stoje, postaje jasno i pre nego što se uopšte zaviri u fakultetsko zdanje. U to sam se lično uverio 25. 11. 2002. godine, kada sam video potpuno nezakoniti konkurs objavljen u Borbi. U konkursu se, naime, za petnaestak predmeta na nekoliko katedri traže profesori sa zvanjima ( što u prevodu znači da su javno tražili dodatne poslove sami za sebe, odnosno popularne "tezge" ), a ne kandidate sa doktorskim titulama koji zvanja tek treba da dobiju ( dakle, ljude koji imaju vrhunsko znanje i prestižne diplome, ali ne i posao). Mnogi ovakvi nezakoniti konkursi su prolazili, pa otuda i mnogo profesora koji žestoko probijaju normu, zarađujući višestruko više nego što su im zvanične plate.
Ovoga puta, nakon što sam se žalio Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje i kulturu u Novom Sadu, usledila je intervencija ove institucije, pa je konkurs poništen, a 9. decembra iste godine objavljen je novi - ovoga puta u skladu sa zakonom.
Ako je neko naivan pomislio da je nezakonitostima ovde došao kraj, grdno se prevario. U svom neprimerenom ponašanju, fakultetske vlasti su se tek zagrevale. Uredno i blagovremeno sam konkurisao na Katedri za filozofiju, za užu naučnu oblast Istorija filozofije ( Istorija filozofije i Istorija filozofije II ). Mada, po Zakonu o univerzitetu (član 82), Izborno veće fakulteta obrazuje Komisiju za pripremu izveštaja u roku od petnaest dana od dana objavljivanja Konkursa, Komisija je formirana tek nakon nekoliko meseci. Oglušavajući se o isti zakon, Komisija koja treba da pripremi izveštaj o prijavljenim kandidatima u roku od 60 dana od dana isteka roka za prijavljivanje kandidata na Konkurs (član 84. stav 1.), ne samo da nije poštovala rok za pisanje referata već ga uopšte i nije napisala. Izborno veće mesecima nije imenovalo novu Komisiju, mada je na to obavezano članom 84. stav 2. Zakona o univerzitetu.
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu sve je ovo i zvanično konstatovao 16. 7. 2003. godine, aktom br. 106-614-00091/2002-03, naloživši Izbornom veću fakulteta da "razreši članove Komisije i obrazuje novu Komisiju. Članovi Komisije ne mogu biti članovi Komisije koja nije ispunila svoju zakonom utvrđenu obavezu."
Predsednik pomenute Komisije koja nije ispunila svoju zakonsku, profesionalnu, kolegijalnu i moralnu obavezu je već pomenuti Milenko Perović koji je, gle ironije, profesor etike. Marija Kleut, dekan fakulteta, zadužena da štiti zakonitost, mesecima ne preduzima ništa i tako postaje saučesnik u ovim rabotama. Na poslednjoj sednici Izbornog veća, 10. 10. 2003. godine, Komisija na čelu sa Perovićem je rasformirana jer nije uradila ništa, ali su njeni članovi, na čelu sa famoznim i nezaobilaznim Perovićem - koji, uzgred, nema novčanih problema jer istovremeno predaje na više fakulteta i zarađuje nekoliko plata - određeni da predlože sastav nove Komisije. Profesori koji su, čuvajući svoje fotelje, kršili elementarne moralne i zakonske norme, određeni su da poprave stvari i sami predlože ljude koji bi, za razliku od njih, trebalo nešto i da rade.
Napominjem da sam bezočnim opstrukcijama i nezakonitim ponašanjem establišmenata Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kao doktor filozofije, autor nekoliko knjiga i nekoliko desetina naučnih i stručnih radova, saradnik na projektu "Savremena filozofija" Odbora za filozofiju i društvenu teoriju Odeljenja društvenih nauka SANU, sprečen da dobijem zvanje koje odavno zaslužujem, da zasnujem radni odnos i stvorim elementarne preduslove za egzistenciju. Dr Nikola Kajtez, Novi Sad
izvor Danas 22. oktobar 2003
Nikola Kajtez (1965), doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Objavio preko pedeset naučnih i stručnih radova i četiri knjige iz oblasti filozofije (Raščinjavanja, ogled o postmodernoj filozofiji, Berđajev, filozofska monografija, Demon Solovjova, filozofska monografija, Civilizacija u službi zla, studija o filozofskim korenima fenomena globalizacije). Iz štampe mu uskoro izlazi studija Metafizika novca. Saradnik na projektu "Savremena filozofija" Odbora za filozofiju i društvenu teoriju Odeljenja društvenih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti. Dobitnik nagrade "Laza Kostić" za filozofiju na Međunarodnom salonu knjiga u Novom Sadu. Osnivač i predsednik Srpskog filozofskog foruma iz Novog Sada. Glavni i odgovorni urednik časopisa Filozofeme.
Filozof Milenko Perović izjavio je večeras u Kuli "da beogradska nacionalistička elita neće prezati od daljeg cepanja Srbije ni nakon gubitka Kosova".
Perović je na tribini Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) "Kosovo kao alibi" ocenio da nikoga ne treba da iznenadi ukoliko nakon Kosova novi izgovor za izazivanje sukoba i podela u samoj Srbiji postanu Vojvodine i Sandžak.
"Nakon Kosova će se otvoriti neki novi izgovor. Nije teško zaključiti da će se taj mogući novi izgovor praviti u Vojvodini ili u Sandžaku", rekao je Perović.
On je ocenio da će Srbi na Kosovu "biti ostavljeni na cedilu od strane Beograda, baš kao što su prošli i Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u prošloj deceniji".
Biljana Kovačević Vučo iz Komiteta pravnika za ljudska prava je ocenila da se Srbija nalazi na raskrsnici između proevropskog puta i puta u izolaciju.
Prema njenim rečima, prestojeći izbori će biti neka vrsta referenduma između ta dva puta.
Ona je ocenila da se ljudi u Srbiji "plaše da slobodno razgovaraju o problemu Kosova pošto bi odmah bili proglašeni izdajnicima".
"Kosovo se koristi kao izgovor za napade na ljude koji imaju snage da kažu šta misle o promašenoj poltici koja je dovela do gubitlka Kosova", rekla je Kovačević Vučo.
Novinar nedeljnika "Vreme" Miloš Vasić je ocenio da sadašnji trenutak sa Kosovom "podseća na 1990. i 1991. godinu kada je parola bila da se Beograd i Moskva brane u Kninu".
"Sever Kosova se javlja kao nova Republika Srpska krajina (RSK), iako u enklavama živi mnogo više Srba nego na severu. Isto kao što je Hrvatskoj 75 odsto Srba živelo izvan RSK", ocenio je Vasić.
Večerašnju tribinu u sali Skupštine opštine Kula NDNV je organizovala pod pokroviteljstvom američke fondacije NED.
Moral i etika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu
Konkurs za "tezge"
"Dobri zakoni se stvaraju iz loših običaja. Da bismo mogli biti slobodni, valja nam da budemo robovi zakona." Ove mudre Ciceronove reči trebalo bi stalno da ima na umu svako ko iskreno želi da participira u stvaranju valjane države zadovoljnih građana. Tek kada budemo shvatili da se ovde ne radi o modi, ukusu ili dekoru već o pretpostavkama na kojima se blagostanje uopšte može graditi, biće i šanse da se stvari pokrenu u konstruktivnom smeru.
Establišment Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, nažalost, daleko je od toga da ga zanima bilo kakva konstruktivnost. Marija Kleut i Milenko Perović, dekan i predsednik Saveta ustanove koja bi po prirodi stvari trebalo da bude predvodnik slobodnih i kreativnih društvenih akcija, svako na svoj način, čine sve da kastriraju duh, onemoguće protok ideja i do savršenstva dovedu moduse za zaobilaženje zakona.
Da stvari baš tako stoje, postaje jasno i pre nego što se uopšte zaviri u fakultetsko zdanje. U to sam se lično uverio 25. 11. 2002. godine, kada sam video potpuno nezakoniti konkurs objavljen u Borbi. U konkursu se, naime, za petnaestak predmeta na nekoliko katedri traže profesori sa zvanjima ( što u prevodu znači da su javno tražili dodatne poslove sami za sebe, odnosno popularne "tezge" ), a ne kandidate sa doktorskim titulama koji zvanja tek treba da dobiju ( dakle, ljude koji imaju vrhunsko znanje i prestižne diplome, ali ne i posao). Mnogi ovakvi nezakoniti konkursi su prolazili, pa otuda i mnogo profesora koji žestoko probijaju normu, zarađujući višestruko više nego što su im zvanične plate.
Ovoga puta, nakon što sam se žalio Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje i kulturu u Novom Sadu, usledila je intervencija ove institucije, pa je konkurs poništen, a 9. decembra iste godine objavljen je novi - ovoga puta u skladu sa zakonom.
Ako je neko naivan pomislio da je nezakonitostima ovde došao kraj, grdno se prevario. U svom neprimerenom ponašanju, fakultetske vlasti su se tek zagrevale. Uredno i blagovremeno sam konkurisao na Katedri za filozofiju, za užu naučnu oblast Istorija filozofije ( Istorija filozofije i Istorija filozofije II ). Mada, po Zakonu o univerzitetu (član 82), Izborno veće fakulteta obrazuje Komisiju za pripremu izveštaja u roku od petnaest dana od dana objavljivanja Konkursa, Komisija je formirana tek nakon nekoliko meseci. Oglušavajući se o isti zakon, Komisija koja treba da pripremi izveštaj o prijavljenim kandidatima u roku od 60 dana od dana isteka roka za prijavljivanje kandidata na Konkurs (član 84. stav 1.), ne samo da nije poštovala rok za pisanje referata već ga uopšte i nije napisala. Izborno veće mesecima nije imenovalo novu Komisiju, mada je na to obavezano članom 84. stav 2. Zakona o univerzitetu.
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu sve je ovo i zvanično konstatovao 16. 7. 2003. godine, aktom br. 106-614-00091/2002-03, naloživši Izbornom veću fakulteta da "razreši članove Komisije i obrazuje novu Komisiju. Članovi Komisije ne mogu biti članovi Komisije koja nije ispunila svoju zakonom utvrđenu obavezu."
Predsednik pomenute Komisije koja nije ispunila svoju zakonsku, profesionalnu, kolegijalnu i moralnu obavezu je već pomenuti Milenko Perović koji je, gle ironije, profesor etike. Marija Kleut, dekan fakulteta, zadužena da štiti zakonitost, mesecima ne preduzima ništa i tako postaje saučesnik u ovim rabotama. Na poslednjoj sednici Izbornog veća, 10. 10. 2003. godine, Komisija na čelu sa Perovićem je rasformirana jer nije uradila ništa, ali su njeni članovi, na čelu sa famoznim i nezaobilaznim Perovićem - koji, uzgred, nema novčanih problema jer istovremeno predaje na više fakulteta i zarađuje nekoliko plata - određeni da predlože sastav nove Komisije. Profesori koji su, čuvajući svoje fotelje, kršili elementarne moralne i zakonske norme, određeni su da poprave stvari i sami predlože ljude koji bi, za razliku od njih, trebalo nešto i da rade.
Napominjem da sam bezočnim opstrukcijama i nezakonitim ponašanjem establišmenata Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kao doktor filozofije, autor nekoliko knjiga i nekoliko desetina naučnih i stručnih radova, saradnik na projektu "Savremena filozofija" Odbora za filozofiju i društvenu teoriju Odeljenja društvenih nauka SANU, sprečen da dobijem zvanje koje odavno zaslužujem, da zasnujem radni odnos i stvorim elementarne preduslove za egzistenciju. Dr Nikola Kajtez, Novi Sad
izvor Danas 22. oktobar 2003
Nikola Kajtez (1965), doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Objavio preko pedeset naučnih i stručnih radova i četiri knjige iz oblasti filozofije (Raščinjavanja, ogled o postmodernoj filozofiji, Berđajev, filozofska monografija, Demon Solovjova, filozofska monografija, Civilizacija u službi zla, studija o filozofskim korenima fenomena globalizacije). Iz štampe mu uskoro izlazi studija Metafizika novca. Saradnik na projektu "Savremena filozofija" Odbora za filozofiju i društvenu teoriju Odeljenja društvenih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti. Dobitnik nagrade "Laza Kostić" za filozofiju na Međunarodnom salonu knjiga u Novom Sadu. Osnivač i predsednik Srpskog filozofskog foruma iz Novog Sada. Glavni i odgovorni urednik časopisa Filozofeme.