View Full Version : Планинарење.
Весели пламичак
16-03-08, 18:04
Постоји веома широк спектар активности које се могу подвести под планинарење... Спорт који нуди за свакога по нешто. Од лаганог пењања на мање врхове испод 1000 метара, преко високогорства, па све до алпинизма као екстремног вида овог спорта. Ствар је прилично једноставна, за почетак све што вам треба је јака и издржљива обућа. Познавајући ситуацију у нашим редовима верујем да уопште неће бити проблем....
ево и неколико линкова ѕа висе информација...
http://www.pd-radnicki.org.yu/
http://www.pdpobeda.org.yu/_Foliage/main.php
www.zeleznicar.com
Војвода Стреља
16-03-08, 19:25
Планинарење је врло леп спорт. Прелепо је имати физичке активности на свежем планинском ваздуху. У мом граду, постоји планинарско друштво, једну годину сам био и учлањен преко професора физичког, али смо само једном отишли у Ђавољу варош и на томе се завршило. Тако да ми једино преостаје планинарење приликом одласка у село.:D
Весели пламичак
25-04-08, 10:20
Bojan Perić, alpinista iz Kragujevca
Sam osvaja svetske vrhove
Bojan Perić, alpinista iz Kragujevca, osvojio je potpuno sam Uhuru pik (5.895m), najviÅ¡i vrh Kilimandžara. Bez ekspedicije i u nevreme, kada počinje sezona kiÅ¡a, Bojan je iz podnožja na krov Afrike stigao za tri dana. To je četvrti od sedam svetskih vrhova na svakom kontinentu koji je ovaj tridesetogodiÅ¡njak osvojio sam, bez ičije pomoći. Plan mu je da pod noge baci i ostala tri. Iza njega su najviÅ¡i vrh Evrope - Elbrus na Kavkazu, južnoamerička Akonkagva na Andima i Mekinli u Severnoj Americi.
Put do afričkog vrha, gde se 21. marta zaviorila srpska i zastava grada Kragujevca, vodio je preko Tanzanije. U podnožju Kilimandžara je grad MoÅ¡i, u kome brojne agencije iznajmljuju vodiče i kuvare, uglavnom iz Masai plemena, koje alpinisti po zakonima Nacionalnog parka moraju da angažuju.
- Do prvog baznog logora stigao sam za Å¡est sati, a na 3.720 metara kroz praÅ¡umu koja podseća na Amazoniju, posle osam sati penjanja i „druženja“ sa nepoznatim pustinjskim životinjama i gmizavcima. Na 4.700 metara sreo sam penjače koji su se vraćali zbog loÅ¡eg vremena. Počinjala je sezona kiÅ¡a, a na vrhu je padao sneg. Temperatura je bila oko 12 stepeni ispod nule. Nisam želeo da se odmaram. Moj vodič Tadej smatrao je to opasnim potezom, ali je na kraju rekao : „Ludi Srbine, ako hoćeÅ¡, idi!“ Ispeo se sa mnom, ali je obećao da ni sa jednim Srbinom viÅ¡e neće ići na vrh, jer ne želi prerano da ubije sebe - priča Bojan, koji je pre pet dana stigao u Kragujevac.
Inače, Bojanov vodič Tadej ima 21 godinu i do sada se 30 puta popeo na najviÅ¡i vrh Kilimandžara. Potiče iz plemena Masai, koja su se nastanila na obodima većih gradova. Mesečno se četiri puta popne na vrh i zaradi oko 80 dolara. Na vrhu Kilimandžara Bojan se zadržao pola sata, razvio je zastave svoje zemlje i rodnog grada, fotografisao ga je Danac, koji već 20 godina živi u Tanzaniji, sačekao je izlazak sunca i zaključio da je vredelo. Kaže da ga je u Africi pratila sreća, za razliku od osvajanja Mekinglija na Aljasci. Tada je na temperaturi koja se spuÅ¡tala i do 30 stepeni ispod nule i udarima vetrova od 200 kilometara na sat najviÅ¡i vrh severne Amerike osvajao bukvalno metar po metar. Upadao je u snežne nanose, za dlaku izbegao lavine i ostajao bez hrane.
- U zamenu za hranu davao sam lekcije Å¡aha ostalim alpinistima u baznim logorima. Među njima je bio i Džobi Vilsk, najbogatiji mladi Amerikanac na Forbsovoj listi. Negde na pola puta sreo sam agente CIA na obaveznom zimskom treningu. Bio sam im naročito interesantan jer dolazim iz Srbije - kaže Bojan dok planira nove destinacije.
Bojan u maju ove godine kreće na Karstens piramid (4.884 m), najviÅ¡i vrh Indonezije i Australije, na ostrvu Java. Ovaj vrh označen je ocenom devet i za dve je teži od Mont Everesta. Potom sledi osvajanje Himalaja i najviÅ¡eg vrha Južnog pola Elsfort federala.
- Volim da sluÅ¡am tiÅ¡inu na planini i to je jedan od najlepÅ¡ih doživljaja. Na prvom mestu je taj divan osećaj kada osvojite vrh i to sami, kao Å¡to ja to činim, i kada se nađete na nekom od krovova sveta. Ne, ne plaÅ¡im se, čak ni noću kada sam sasvim sam u Å¡atoru, kada nema nigde nikoga i kada hladnoća probija kosti, a divlje zveri se motaju oko vas. A kada osvojim svim sedam svetskih vrhova, onda ću nastaviti da se penjem, ali onako, za svoju duÅ¡u - kaže Bojan.
Bojan sada skuplja potpise za peticiju koju će uputiti Ministarstvu sporta i omladine, jer mu je za sledeći pohod potrebna finansijska pomoć.
- Za penjanje na ostrvu Java potrebno mi je 20.000 dolara. I naravno, zastava, jer sam ovu koju sam imao poklonio dijaspori u Los Anđelesu. Zato molim predsednika Tadića da spremi jednu, kako bi se zaviorila i na najviÅ¡em vrhu Indonezije.
Preuzeto iz Blica
Поред удобне и издржљиве обуће, мој савет је да се обавезно понесу и резервне чарапе:D
Планинарење је један од лепших начина да се проведе слободно време, а и многоструко је корисно. Превише седимо, превише удишемо смог и издувне гасове, превише гледамо у бетон.....треба изаћи у природу и одморити организам, напунити батерије. Планинарење је и одличан кардио тренинг.
Као и сваке године већ две деценије у назад, планинарско друштво Железничар организује Фрушкогорски маратон. За не упућене, да се не уплаше назива маратон, понуђено је више стаза, од оне рекреативне "стазе радисти и задовољства" (око 3.5км) до најдуже "ултрамаратона" која је дугачка 102км. Маратон се одржава 10-11 маја.
За више информација:
www.psdzeleznicarns.org.yu/frmaraton/fruskogorski_maraton.htm (http://www.psdzeleznicarns.org.yu/frmaraton/fruskogorski_maraton.htm)
Не желим да рекламирам Фрушкогорски маратон, само сам снтиментално везана за њега из разлога што је то било моје прво велико пешачење које ми је остало у сећању иако сам имала само 7 година.Од тад сам планинар. Тад нас је било само стотинак. Сад је постао веома популаран, али ми не смета да и даље учествујем.
Старт на Ппоповици:
http://www.fotorola.com/uploads/e4ecdec256.jpg (http://www.fotorola.com/)
маратонци:
http://www.fotorola.com/uploads/cde4767561.jpg (http://www.fotorola.com/)
http://www.tk-info.net/wp-content/uploads/2008/07/pl.jpg
PLANINARSKI POHOD NA MIDŽOR IZ DVA PRAVCA, 19.07.2007. GODINE
Planinarsko drustvo Babin zub iz Knjazevca organizuje četvrtu akciju od svog osnivanja (Mitrovdan 08.11.2007) pod nazivom Hajdučkim stazama do Midzora. Akcija je planirana da se izvede iz dva pravca, prvi pravac je za ekstremne planinare u duzini od 50 km sa tri dana peÅ¡ačenja, dok će rekreativci krenuti na “krov Srbijeâ€Â, trasom dužine od 7,5 km.
Cilj akcije je uspon na Midžor , najviÅ¡i vrh Srbije, a građani Knjaževca će imati priliku da pritom, osvoje i druge vrhove na Staroj planini, kao Å¡to su: Žarkova čuka (1848 m), Prilepski Vrh (1890 m) i Tupanar (1956).
http://www.tk-info.net/wp-content/uploads/2008/07/midzor.jpg
Polazak iz Knjaževca je 19. jula u 06 h ispred Spomen parka u Knjaževcu. Oni koji se odluče da krenu put planine stićiće na Babin Zubu su u 08 h, da bi pola sata kasnije krenuli put Midžora, gde je predviđeno da stignu u 12 h ii 30 minuta. Nakon tridesetominutnog zadržavanja na “krovu Srbije†krenuće nazad istim pravcem, da bi ručali u Planinarskom domu na polaziÅ¡tu, negde oko 16 h. Povratak je predviđen za 21 h (sa Babinog zuba kreće se u 19h).
Staza ima četiri deonice koje se razlikuju po težini: Planinarski dom Babin zub - Sunčana dolina ima pad 70 m nadmorske visine uz prosečan nagib 10% na dužini od 800 metara, planirano veme peÅ¡ačenja je 20 minuta; Sunčana dolina - Žarkova čuka uspon od 320 m nadmorske visine odnosno uspon 18% na dužini od 1.800 metara, koji se prepeÅ¡ači za 60 minuta; Žarkova čuka - Tri kladenca ima uspon od 100 metara nadmorske visine uz prosečan uspon 3%. na dužini od 3.550 metara;(od Žarkove čuke do Prilepskog vrha peÅ¡ači se 1.600 za 40 minuta, od Prilepskog Vrha do Tupanara 1.100 m za trideset minuta, a od Tupanara do Tri kladenca 850 metara za 20 minuta) i poslednja deonica je na relaciji Tri kladenca - Midžor sa usponom od 140 metara nadmorske visine, odnosno prosečnim usponom od 10% i dužinom od 1.350 metara.
Prijavljivanje za ovu akciju (rekreativno planinarenje - od 17 - 65 godina) je od 07. - 16. jula kod vodiča, Dragana Beatovića na telefon, 063 478 775. Cena autobuske karte (u oba pravca je 400 dinara), dok je pansionski ručak u Planinarskom domu neobavezujući i koÅ¡ta 250 dinara. Da bi se akcija održala, potrebno je da se prijavi, minimalno 30 učesnika. Eventualni otkazi prijavljaju se najkasnije dan uoči akcije.
Ekstremni planinari imaju za cilj da pre uspona na Midžor obiđu ostatke nekadaÅ¡njih karaula Srpske vojske nastalih u periodu od 1833. -2006. godine. Dužina staze je 50 km, koju treba da pređu za tri dana, a marÅ¡ruta je Knjaževac - Lokva -Gola čuka - Bilo - RuÅ¡ka čuka - karaula KruÅ¡ka - Vetren - karaula Pisana bukva - Karaula Bele vode - GolaÅ¡ - Orlov kamen - Hajdučki kamen - prevoj Sveti Nikola - Ã…Â*ilja čuka - Mirica - Midžor - Planinarski dom Babin zub.
Polazak ove grupe je zakazan za 16. jula u 5 h kod spomenika u Dubravi, a kraj akcije je 19. jula u 16 h kod Planinarskog doma Babin Zub. Za to vreme oni će noćiti, 16. jula u privremenom kampu na Vetrenu, 17. jula na prevoju (privremeni kamp), i 18. jula na Mirici (takođe privremeni kamp).
http://www.tk-info.net/wp-content/uploads/2008/07/lujo.jpg
MIDŽOR JE PRVI OSVOJIO LUJO V. ADAMOVIĆ, BOTANIČAR, JULA 1890. GODINE
Potrebna oprema za ovakav vid planinarenja je ona za viÅ¡ednevni boravak u prirodi, kao i kamp oprema (â€ÂSmeÅ¡taj†i ishrana su u sopstvenoj režiji). Prijavljivanje zainteresovanih za ekstremno planinarenje je kod vodiča ove akcije Aleksandra Jovanovića - Ace Malog, na telefon 064 23 37 658 do 11.07.2008. godine. Ovi učesnici će se vratiti istim autobusom sa učesnicima rekreativnog planinarenja. Da bi se ova akcija održala, potrebno je da se prijave minimum deset učesnika. Eventualni otkazi prijavljuju se vodiču, najkasnije dan uoči akcije.
Svi učesnici akcije - planinari, rekreativci i ekstremisti treba pre prijavljivanja da provere svoja znanja o planinarenju, dužnostima i pravima kao učesnika u akciji i da se pridržavaju i poÅ¡tuju odluke vodiča. Takođe su obavezni da objektivno procene da li vrsta , karakter i stepen težine akcije odgovaraju fizičkoj i psihičkoj pripremljenosti i zdravstvenom stanju, stečenom islustvu, opremljenosti i postupnosti u savlađivanju vrhova planina ili dužina staza.
http://www.tk-info.net/?p=7774
NS_omladina_kg
17-07-08, 20:15
rijavljivanje zainteresovanih za ekstremno planinarenje je kod vodiča ove akcije Aleksandra Jovanovića - Ace Malog, na telefon 064 23 37 658 do 11.07.2008. godine.
Taman si me zainteresovala, ali sad kad sam video datum prijavljivanja...
Taman si me zainteresovala, ali sad kad sam video datum prijavljivanja...
Pa probaj, ako ima mesta, forma (datum prijave) nije važan..
Imaš još dva dana - jedan i po :)
NS_omladina_kg
18-07-08, 02:18
Ma ne mogu ja do subote se spremim, moram da kontaktiram planinarsko drustvo u kragujevcu da se uclanim, volim da planinarim. Mogli bi mi ljudi odavde da organizujemo neko planinarenje, malo rekreacije, druzenje i upoznavanje ne skodi, a cak je i korisno. :D
Ma ne mogu ja do subote se spremim, moram da kontaktiram planinarsko drustvo u kragujevcu da se uclanim, volim da planinarim. Mogli bi mi ljudi odavde da organizujemo neko planinarenje, malo rekreacije, druzenje i upoznavanje ne skodi, a cak je i korisno. :D
То ни мало није лоша идеја, само из искуства речено - тешко да би се скупили. Јер махом људи су запослени, и највећи проблем је углавном због времена. Свако на свој начин користи време које му преостане за одмор. Е сад како ко замишља свој одмор то је већ друга прича. Он се временски на жалост углавном своди само на викенд, тако да "убости" лепо време, спремити се и допутовати до те дестинације.. и још много шта за ужасно мало времена.. :(
Сви смо ми раштркани по Србији, а има нас хвала Богу и из других српских региона, што је заиста баш лепо, али захтева додатног времена да би се допутовало.
Тако да је то, да скратим причу, ето јако лепа идеја - али на жалост тренутно тешко остварива.. :o
Што наравно не значи да нећемо у некој будућности баш овако нешто и организовати.
JA nisam član, ali znam da postoji u mom gradu i Savez planinara i Savez izviđača..Članarina je valjda oko 300-500 dinara godišnje, a organizuju bar 7-8 izleta (planinarenja) godišnje-- doplati se još neka kinta za prevoz i slično..
I mislim da lepo sarađuju širom Srbije i da su svi gradovi povezani..
Ja lično , kao vuk samotnjak, idem kad se dogovorim sa društvom- učipimo se za gorivo, obično platimo ražanj u pečenjari pa ponesemo ispečeno.. lenji smo da palimo roštilje ili ražanj tamo...i uvek nam je lepo.. Ne jurimo osvajanje kota, nego tražimo odmor i vidike..
Na Babin Zub sam išla više puta, iako mi nije baš blizu..ali vredi..Evo da vidite jedan pogled odande (da znate šta propuštate:p) sa mesta zvanog Orlov kamen (Midžor onda dođe iza leđa) gde se, kad je lepo vreme, vidi i do 60 km udalj:)
Ali mnogo je lepš uživo i zbog pogleda i zbog čistog i razređenijeg vazduha na 1800 metara nadm.visine
http://www.uzelipapoludeli.org/beauty/album/index.php?album=izlasci%2F%5B2007-05-13%5D+midzor%2F&pic=IMG_7843.jpg
JA nisam član, ali znam da postoji u mom gradu i Savez planinara i Savez izviđača..Članarina je valjda oko 300-500 dinara godiÅ¡nje, a organizuju bar 7-8 izleta (planinarenja) godiÅ¡nje-- doplati se joÅ¡ neka kinta za prevoz i slično..
I mislim da lepo sarađuju Å¡irom Srbije i da su svi gradovi povezani..
Такође нисам члан нити једног планинарског удружења-друштва, али често одем, када имам прилике у неку лагану шетњицу са пријатељима. Која се углавном, ако је баш шетња у питању, претвори у прави маратон.. Увек поведемо и псе, па се и они изморе - а после спавају као бебе. :D
Ja lično , kao vuk samotnjak, idem kad se dogovorim sa druÅ¡tvom- učipimo se za gorivo, obično platimo ražanj u pečenjari pa ponesemo ispečeno.. lenji smo da palimo roÅ¡tilje ili ražanj tamo...i uvek nam je lepo.. Ne jurimo osvajanje kota, nego tražimo odmor i vidike..
Ово за ражањ није лоша идеја, уопште.
Мада ја углавном одем са екипом (колима, чамцем) негде у неку забит, у шуму негде али у околини града, пустимо псе да трчкарају - њушкају бубе и жабе, запалимо ватрицу и печемо роштиљ. Стално гори ватрица, увек је неко месо на жици (а пси око жице вребају, ако би неко парче случајно испало неком :p), сви клопамо како ко стигне, по цео дан. За ражањ треба доста времена, то му је једина мана, ако сам печеш.. Овако стално се пече и стално се и једе.. хехе.. :D
Такви излети су ми некако највеће уживање, у смислу једнодневног одмора. Па тако да то обично и падне негде за викенд, када већина нас не ради.
NS_omladina_kg
18-07-08, 21:20
JA nisam član, ali znam da postoji u mom gradu i Savez planinara i Savez izviđača..
Bio sam clan izvidjaca, bas zbog tih setnji,kampovanja,osvajanja vrhova,i drugih aktivnosti. Ali to vise nije to. Prvo sto vodje izvidjaca barem u kragujevcu vecinom teski alkoholicari, ima i isfrustriranih likova, klinci koji idu se ugledavaju na njih,vise se ne organizuju pesacenja i ostale aktivnosti sad su kao ferijalci. Takva je situacija i u ostalim gradovima, bio sam na okupljanju izvidjaca iz drugih gradova i sve je isto.
Био сам као клинац извиђач, касније и планинар а сад ме највише сплаварење занима:D ово је права ствар јер су већином у тим организацијама људи са исправним размишљањем а и свашта тако можеш да доживиш. Мада видим да више није тако, штета јер ово је веома битно а може бити и корисно јер од извиђача, планинара, рониоца можеш за кратко време организовати масовну и ефикасну територијану одбарну.
Верујем да је сплаварење велики доживљај..Пре бомбардовања моје друштво имало план да одемо на Тару и "опробамо се", али не одосмо ни до данас..А које су реке још згодне??
Виделе сам слике неких фрегата са Дрине..
А потпуно си ,Хајдук, у праву..Људи који се баве овим спортовима (или рекреативно) врло су сналажљиви и познају природу, научени су да размишљају сопственом главом , импровизују и чини ми се - најбитније- да се ослоне на свој ум и саме себе..
Taman si me zainteresovala, ali sad kad sam video datum prijavljivanja...
Bilo ih je samo četrdesetak (primili bi te), evo reportažice:
http://www.tk-info.net/?p=7957
Прелепо!
Фина репортажа и о планинарењу и о лепотама Србије. Стварно је штета што многи од нас немају времена за такве акције.
Znam da ova tema nema mnogo veze sa prethodnom,ali ne znam gde da je svrstam,a da ima smisla...
Osim sto se bavim kasackim sportom,planinarenjem,profesionalno treniram drumski biciklizam i putujem shirom nashe voljene Srbije,BH,RS,CG,Makedonije...uglavnom su mi prioritet obilazak manastira,upoznavanje kulture i istorije naseg i bratskih naroda,pa ako neko bude voljan da popije po koje sportsko pivo sa mnom,neka se javi,sirim jedra i stizem,ponestalo mi je ideja o novim destinacijama...Jako bih volela da obidjem manastire Ovcar -Kablar...,Manasiju i Kalenic,svaki put u prolazu kazem 2.put,a on nikako da dodje...
Pozdrav braco,ne zamerite,nemam cirilicu ovde u klubu:cheers:
Весели пламичак
20-03-09, 23:14
Реко мало да освежим тему. А долази и лепше време...
KAKO SE PRIPREMITI?
Plan treninga za planinare
Pripremio Lambros Hudeludis
Planinarsko-smučarska druÅ¡tva i klubovi sa ovih prostora već duže vreme (od raspada prethodne zemlje) funkcioniÅ¡u na jedan nakaradan način koji potpuno odudara od onog kako se danas radi u klubovima Å¡irom Evrope. Medjutim, to njihovim upravama ni malo ne smeta da i dalje vrte ploču sve pod firmom "planinarskih aktivnosti", iako je u naÅ¡em slučaju turizam dominantan. Stručne discipline i aktivnosti zbog kojih druÅ¡tva i klubovi nose naziv planinarska. danas jedva da se po nekim druÅ¡tvima i pominju. Tako je, na primer, najviÅ¡e onih koji i posle nekoliko godina članstva u nekom druÅ¡tvu ne znaju Å¡ta treba da ponesu na planinarsku turu ili kako da opremu spakuju u ranac. Posebna priča je psiho-fizička pripremljenost planinara.
PoÅ¡to se pripremama malo ko bavio a interesovanje i potreba za ovim veoma bitnim saznanjima je danas itekako prisutna, u ovom delu ću pokuÅ¡ati da predstavim nekoliko varijanti priprema za različite kategorije planinara. Svoje mesto će imati svi rekreativni vidovi planinarstva, a namenjeno je i onima koji bi želeli da se bave vrhunskim sportom. I u ovom slučaju, mnogo toga zavisiće od ambicija pojedinca, ali i nekih drugih faktora koji mogu biti važni za nečije opredeljenje (na prim. materijalne mogućnosti).
Ako želite da se rekreativno bavite nekom planinarskom disciplinom ili nekim sportom iz porodice planinarskih i ekstremnih sportova, sebe možete pronaći u nekoj od kategorija:
- Planinar - rekreativac -I. stepena (prosečni rekreativac)
- Planinar - rekreativac II. stepena (natprosečni rekreativac)
- Planinar - visokogorac (sa visokim stepenom pripremljenosti)
- Planinar - vrhunski sportista (alpinista, sportski penjač, takmičar na orijentacionim stazama).
Kategorije se odreduju na osnovu više parametara, a pre svih:
- Fizičke predipozicije;
- Mentalne sposobnosti;
- Materijalne mogučnosti;
- Ambicije;
- Ostali faktori.
Kriterijume i kategorije sam postavio i na osnovu svetskih kretanja u rekreativnom ali i vrhunskom sportu.
Plan priprema i treninga u ovom poglavlju obuhvata prsihofizičke pripreme.
Plan priprema za rekreativce I. stepena - prosečni rekreativci koji žele da se bave lakÅ¡im vidovima planinarstva: peÅ¡ačke ture do 30 km, etapni prelasci transverzala, usponi na lako pristupačne planine - uglavnom do 2.500 m, sposobnost da se na nekim turama nosi ranac malih težina do 15 kg na deonici do 15 km.
Pripreme tokom nedelje:
- 3 do 4 puta nedeljno peÅ¡ačenje do 10 km ili 3 do 4 puta nedeljno laganog trčanja 5-7 km, preporučujem izvan urbanih sredina (ponedeljak - sreda - petak - nedelja) u popodnevnim satima (zimi izmedu 14 i 16.30 h, leti izmedu 18 i 20 h) ili prema svom raspoloživom vremenu.
- Posle svakog peÅ¡ačenja ili trčanja vežbe razgibavanja i istezanja za sve grupe miÅ¡ića u ukupnom trajanju minimum 10 minuta.
Vežbe za trbuÅ¡ne miÅ¡iče svakog drugog dana, 5 serija sa 15 ponavljanja za gornje i donje trbuÅ¡ne miÅ¡iče (ukupno 75) u neprekidnom trajanju.
Plan priprema za rekreativce II. stepena - natprosečni rekreativci koji žele da se bavi lakÅ¡im vidovima planinarstva: peÅ¡ačke ture do 60 km na brdskom terenu u jednom danu , etapni obilasci transverzala, usponi na lako pristupačne planine do 6.000 m (na pr. uspon na Kilimandžaro), sposobnost da se na nekim turama nosi ranac težine 20 kg na deonici do 15 km.
Pripreme tokom nedelje:
- 3 do 4 puta nedeljno peÅ¡ačenje do 10-15 km ili 3 do 4 puta nedeljno laganog trčanja 7-10 km, preporučujem izvan urbanih sredina (ponedeljak - sreda - petak -nedelja) u popodnevnim satima (zimi izmedu 14 i 16.30 h, leti izmedu 18 i 20 h) ili prema svom raspoloživom vremenu.
- Posle svakog peÅ¡ačenja ili trčanja vežbe razgibavanja i istezanja za sve grupe miÅ¡ića u ukupnom trajanju najmanje 10-20 minuta.
- Vežbe za trbuÅ¡ne miÅ¡iče svakog drugog dana, 5 serija sa 25 do 30 ponavljanja za gornje i donje trbuÅ¡ne miÅ¡iče (ukupno 150) u neprekidnom trajanju.
- Jedna serija pravilnih sklekova sa 25 ponavljanja (za muškarce).
- Dva vikenda mesečno, ture na lako pristupačne planine (subota, nedelja) izmedu 60 - 90 km po vikendu.
Plan priprema i treninga za planinare - visokogorce koji žele da se osposobe za uspone u svim najviÅ¡im planinskim masivima Å¡irom sveta, uključujući i najviÅ¡i vrh Himalaja i sveta Mont Everest (8.848m), ali koji ne zahtevaju posebno tehničko znanje osim: da je utreniran da 60 km na brdskom terenu savlada za 10 časova , da je pripremljen da nosi ranac težine do 30 kg na deonici do 25 km i da sa istom težinom na jednom usponu savlada visinsku razliku od 1.000 m.
Pripreme tokom nedelje:
- 5 puta nedeljno peÅ¡ačenje do 15-20 km ili 5 treninga trčanja sa promenom tempa 12-15km.
- Vežbe razgibavanja posle treninga ili trčanja 20 minuta.
- Vežbe za trbuÅ¡ne miÅ¡iče svakog drugog dana, 2x5 serija sa 30 ponavljanja za gornje i donje trbuÅ¡ne miÅ¡iće (ukupno 300) sa kraćom pauzom od 3 minuta izmedju dva bloka serija.
- Dve serije pravilnih sklekova sa 25 ponavljanja.
-Minimum dva vikenda mesečno odlasci na planinarske ture (petak, subota, nedelja) sa prelaskom izmedu 60-90 km u dva dana, kao i odlasci u planinske masive iznad 2.500 m.
Plan priprema i treninga za planinare - vrhunske sportiste (alpiniste, sportske penjače i takmičare u orijentacionom trčanju) koji žele da se osposobe i za najsloženije uspone u planinskim masivima Å¡irom sveta ill da penju sportsko penjačke smeri iznad ocene IX ili se približe najboljim takmičarima Balkana (za seniore) u orijentacionom trčanju. Takav sportista treba da je pripremljen da savlada sledeći test psihofizičke provere:
- Trčanje 20 km za 1 h i 40 minuta;
- Kuperov test za 12 minuta, minimum 3 km;
- Zgibova 20;
- Sklekova 30;
- Trbušnjaka 60;
- Ledjnjaka 30;
Napomena: kod zgibova, sklekova, trbuÅ¡njaka i ledjnjaka, svaka vežba se radi neprekidno, pauze izmedu vežbi se mogu individualno odrediti. Vreme za savladavanje celog testa je limitirano na 3 časa i ono se kod provera ne može prekoračiti niti za sekundu.
Pripreme tokom nedelje:
- 5 atletskih treninga sedmično 10-15 km (deonice, fartlek, dužine).
- Vežbe razgibavanja posle treninga 20 minuta.
- Vežbe za trbuÅ¡ne miÅ¡iče svakog drugog dana, 2x5 serija sa 30 ponavljanja za gornje i donje trbuÅ¡ne miÅ¡iče (ukupno 300) sa kraćom pauzom od 3 minuta izmedu dva bloka serija.
- Dve serije pravilnih sklekova sa 25 ponavljanja.
- Jedna serija za ledjne miÅ¡iće x 25.
- Dve serije pravilnih zgibova x 20.
- Minimum dva vikenda mesečno odlasci na planinarske ture (petak, subota, nedelja) sa prelaskom izmedu 60 - 90 km u dva dana, ili atletski treninzi bez obzira koji je planinski masiv kod nas u pitanju (mogu se obaviti na skoro svim terenima).
Ostale napomene:
- Plan psihofizičkih priprema - treninga je obuhvatio sve kategorije onih koji bi želeii da se bave nekom od aktivnosti ili nekim sportom planinarstva.
- Plan prati svetska kretanja u planinarstvu.
- Prilikom pripremanja ovog plana uzet je u obzir i geografski položaj na kojem živimo.
- Grafički prikaz vežbi za trbuÅ¡ne miÅ¡iće i vežbe razgibavanja daću naknadno kada sve skice budu kompletno pripremljene (do tada vežbe razgibavanja možete raditi po svom izboru).
- Naknadno će biti pripremljen i grafički prikaz isto toliko važnog tehničkog dela treninga - priprema za vrhunske sportiste.
- Preporučujem da se ne pripremate jezikom laži i prevara kako to poslednjih godina čine najpoznatiji prevaranti na zemaljskoj kugli (slučajno iz ove zemlje) koji su u sport i planinarstvo upali bez ikakvih sposobnosti i predispozicija: vojna lica Goran Ferlan iz Rume i Dragan Jaćimović iz Pančeva, civili Lazar Popara iz Novog Sada i Zoran Miletič (visokogorac) iz NiÅ¡a. Naravno, ima tu joÅ¡ kandidata i otimača ogromnih svota novca od masovnog i vrhunskog sporta, odnosno od gradjana ove zemlje, dok su priče i obmane bile podupirane od strane bivÅ¡ih (režimskih) medijskih kuća, ali i ljudi iz planinarskih saveza Srbije i Vojvodine.
Krajnje je vreme da počnete istinski da se pripremate!
FIZIČKA PRIPREMA VISOKOGORACA
Nada Vuković
dipl.stručnjak za rekreaciju
Jedna od osnovnih stvari koja je bitna za visokogorce je uzajamni sklad između fizičke i duhovne aktivnosti, uz neprekidni rad na sebi.
Glavni faktor koji je uticao na formiranje naÅ¡eg organizma bio je kretanje. A glavni organi koje podstiče kretanje su srce i krvotok. Da ne bi doÅ¡lo do njihovog preopterećenja, treba pažljivo povećavati njihovu snagu i otpornost. Frekvencija pulsa pokazuje koliko je krvotok opterećen.
Zahtevi koje možemo postaviti pred naÅ¡ krvotok su sledeći :
Ø godine starosti
Ø treniranost čoveka
Ø opšte zdravstveno stanje pojedinca
Srce ne može da radi na prazno, već prebacuje krv iz organizma u pluća i iz pluća nazad u organizam. Za svoje sopstvene potrebe miÅ¡ić dobija krv samo od one količine koju ispumpa u aortu. Ako bismo prekinuli vraćanje krvi u srce, to bi moglo imati veoma nepovoljne posledice po samo srce. Srčani miÅ¡ić viÅ¡e ne bi imao odakle da uzima energiju za svoj rad. Ranije ili kasnije, to bi moglo da dovede do prestanka procesa oksidacije u srčanom miÅ¡iću, Å¡to bi prouzrokovalo odumiranje jednog dela srčanog miÅ¡ića, zbog nedostatka kiseonika i drugih hranljivih materija. U tom slučaju moglo bi da dođe do ishematskog oÅ¡tećenja srca - do infarkta.
Najznačajniji mehanizam kojim organizmu obezbeđuje pravilno vraćanje krvi u srce su disanje i kretanje miÅ¡ića donjih ekstremiteta. Prilikom svakog udisaja mi ne uvlačimo plućima samo vazduh kroz duÅ¡nik, već istovremeno usisavamo i krv kroz velike krvne sudove u srce. Pravilno disanje i slobodno kretanje grudnog koÅ¡a predstavljaju osnovni preduslov za pravilno dopremanje krvi u srce.
Pravilnost povratka krvi u srce potpomaže ne samo pravilno, relativno duboko disanje (naprimer kod vežbi disanja), već i ritmička funkcija miÅ¡ića i nožnih listova i bedara. Krvni sudovi donjih ekstremiteta imaju relativno tanke zidove, koji ne poseduju sopstvenu muskulaturu koja bi mogla da pomogne da se krv kreće suprotno sili teže, na gore, ka srcu. Tu pomažu okolni miÅ¡ići u koje su ti krvni sudovi smeÅ¡teni. Njihovo ritmičko stezanje i opuÅ¡tanje, Å¡to se deÅ¡ava prilikom hodanja, Å¡etanja ili trčanja, omogućava da se krv potiskuje kroz krvne sudove na gore, ka srcu.
'' Vazduh je osnova života. Kao što naša duša vlada nama, tako disanje i vazduh obuhvataju ceo svet '' -
grčki filozof Anaksimen.
Boravak u prirodi za vreme kiÅ¡e i magle može mnogima pomoći, mnogo viÅ¡e od boravka u suvim praÅ¡njavim prostorijama. Pluća, koja se svakodnevno truju mnoÅ¡tvom otrova u vazduhu velikih gradova, najbolje možemo pročistiti Å¡etnjom kroz Å¡umu. Pored pročiÅ¡ćavanja pluća čistim, vlažnim i miriÅ¡ljavim vazduhom, Å¡etnja će doneti osveženje i donjim ekstremitetima.
Sitne kosti stopala, njihovi zglobovi i tetive su pri svakom koraku trotoarima velikih gradova podvrgnute izuzetnim naporima, upravo na spomenutim mestima, tako da veoma brzo dolazi do njihovog premora i bolova. Suprotno tome, Å¡etnja u prirodi, gde se na svakom koraku noga mora spustiti na zemlju drugačije, kako bi se izbeglo kamenje, korenje, blato, zmije i opasnost, vodi ka tome da se kosti, tetive i miÅ¡ići nogu opterećuju ravnomerno, da se prilagođavaju i opuÅ¡taju.
PeÅ¡ačenje je zdravo. Ono oslobađa dnevne napetosti. Uspostavlja se psihička i fizička ravnoteža. Kretanjem se povećava izdržljivost, veća otpornost organizma, kao i kapacitet pluća.
Svaki pojedinac treba dobro da poznaje sopstvene sposobnosti, u pogledu brzine kretanja i izdržljivosti. Izlet u planinu i visokogorstvo su ipak naporni i zahtevaju izvesnu fizičku pripremljenost. Stoga ne treba preduzimati duge pohode i teÅ¡ke uspone bez odgovarajuće pripreme, posebno ako najveći deo vremena u gradu provodimo sedeći.
Treba misliti na sve opasne prelaze, po snegu i ledu, na jako strmim usponima, po sasuÅ¡enoj travi, po glatkim i vlažnim stenama, na vertikalnim potezima i na svim odronima, gde i trenutni gubitak ravnoteže može da bude fatalan, ili gde u slučaju pada može da dođe do otklizavanja i teÅ¡kog zaustavljanja.
'' Čovek ne sme da izbegava teÅ¡koće. On mora da nauči da ih savlađuje !''
- Lenjin.
Učiti da se savladaju teÅ¡koće, je jedna od najvažnijih osnova razvoja karaktera. To je jedan od načina lečenja bolesti volje, neodlučnosti i opalog elana. Ã…Â*to se toga tiče, teren koji pred čoveka postavlja razne poteÅ¡koće, kao Å¡to su razdaljine ili prepreke, idealno je sredstvo vaspitavanja, samovaspitavanja i jačanja samopouzdanja.
Planina je najbolja provera čovekovog uspeha ili neuspeha, načina na koji se ispoljava i ponaÅ¡a, kako shvata svoje zadatke u životu i kako se uklapa u druÅ¡tvo.
Boravak na planini i kretanje po njoj utiče na poboljÅ¡anje rada srca, krvotoka i disanja. Pozitivno utiče na pokretljivost zglobova, tetiva i miÅ¡ića, naročito donjih ekstremiteta.
Kod peÅ¡ačenja, telo je uvek u kontaktu sa podlogom i bitno je da se stopala postavljaju paralelno sa pravcem kretanja, vodeći računa o tome da se prilikom izvođenja koraka noga prvo oslanja na tlo petom i spoljnim delom stopala. Čoveku je inače svojstveno da pokrete nogu prati rad ruku, tj. kad desna noga izvodi korak, leva ruka se kreće napred i obratno.
Pored subjektivnog osećanja, kontrola opterećenja kod peÅ¡ačenja najbolje se ostvaruje merenjem pulsa. Donja granica pulsa treba da bude 180 otkucaja manje godine starosti. Znači da donja granica pulsa kod pedesetogodiÅ¡njaka teraba da bude
180 manje 50 = 130
a gornja granica za 20 otkucaja veća od ove vrednosti.
Puls pedesetogodiÅ¡njaka za vreme peÅ¡ačenja treba da se kreće od
130 – 150
otkucaja u minuti.
Pored užitka koje planina pruža, ona i zamara organizam, pa ga je potrebno pripremiti za odgovarajući napor. PeÅ¡ačenje uglavnom angažuje ekstremitete, pa zato, vežbama oblikovanja treba angažovati i ostale delove čovečjeg organizma, posebno zglobove i tetive.
U vezi sa tim obratiti pažnju na vežbe date u prilogu 2 – 7.
Kao dopunu kondicione pripreme, poželjno je baviti se trčanjem, plivanjem i vožnjom biciklom. Ti sportovi utiču na razvijanje aerobnih sposobnosti organizma. Zavisno od interesovanja i sposobnosti, treba odabrati ono Å¡to odgovara psihofizičkim mogućnostima i sposobnostima pojedinca.
vBulletin® v3.8.7, Copyright ©2000-2012, vBulletin Solutions, Inc.